Tekst iz knjige Pitomi kesten u dolini Neretvice (umjesto predgovora)
Pitomi kesten (Castanea sativa) kao biljna šumarska vrsta je prisutna u dolini Neretvice još od antičkog doba i smatra se da su ga donijeli rimljani u doba uprave ovim područjem. Znanstvenici iz oblasti šumarstva s pravom ga smatraju kao prirodu šumarsku vrstu koja je u milenijskom povijesnom trajanju zbog izuzetne koristi njegovog ploda kultivirana u pravcu poboljšanja kvalitete i veličine ploda, tako da već više stoljeća se sade prave plantaže ove kulture, iako u šumama i danas nalazimo autohtone sorte botanički potpuno iste kao i poboljšani kultivari.
Njegovo predpovijesno porijeklo je Kavkaz i Turska, kada se razvija njegovo širenje u Europu uz obalu mediterana (Italija i Španija) srednju Europu (Francuska, dio Njemačke, Austrija, Mađarska i balkanske zemlje). On ima poseban zahtjev glede pedoloških i klimatskih uvjeta tako da u Bosni i Hercegovini se javlja u dolini Neretve, Neretvice i Rame na površini od oko 200 ha, na sjeverozapadu u Bosanskoj Krajini (Cazin, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosanska Dubica, Bosanska Gradiška i Srbac) na površini od oko 7.000 ha, na sjeveroistoku u dolini Drine oko Srebrenice i vrlo malo oko Zvornika i Tuzle na površini od oko 800 ha. Interesantno u dolini Neretvice se uglavnom nalazi na privatnim posjedima što upućuje na mogućnost da je donesen i ne pripada prirodnom arealu širenja.
U dolini Neretvice oduvjek je predstavljao ne samo jednu od glavnih prehrambenih vrsta u ljudskoj prehrani već i kao komercijalni proizvod izuzetno cijenjen koji je mogao osigurati znatna financijska sredstva u proračunima domaćinstava. Ovo je značajno tim više što on u ekstenzivnoj proizvodnji ne zahtijeva skoro nikakve posebne agrotehničke mjere niti potrebu za većim aktivnim živim radom. U dolini Neretvice skoro svako domaćinstvo ima veći ili manji broj stabala ove korisne vrste. Zbog oskudnosti površina pod kestenom u BiH i Europi cijena mu je na tržištu uvijek povoljna. S obzirom da zbog demografske i depopulacijske krize kraja je teško pokrenuti druge proizvodne aktivnosti, kesten zbog jednostavnosti uzgoja možda predstavlja šansu da u ovim oskudnim vremenima učini ovaj kraj poželjnim za postupnu revitalizaciju, pogotovu uz poboljšanje sortimentskog unošenja najboljih kultivara iz Italije, Francuske i Hrvatske. Istina, ovo su dugoročni programi koji zahtijevaju upornost, proširenje znanja općekorisnih komercijalnih mogućnosti njegovog uzgoja. Da bi proširili obzore mogućih znanja zamolili smo univerzitetske profesore dr.sc. Dalibora Balliana, dr.sc. Tarika Treštića, dr.sc. Velida Halilovića sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, mag. Ing. Sil. Katarina Tumpa; prof.dr.sc. Marlena Idžojtić; doc. dr.sc. Igor Poljak; doc.dr.sc. Marin Ježić, Davor Juretić, doc.dr.sc. Damir Drvodelić, mag.ing.silv. Mario Šango, Marijan Žigante, prof.dr.sc. Mirna Ćurković-Perica sa šumarskih institucija Sveučilišta u Zagrebu i Mariju Anđelić da napišu knjigu o kestenu, njegovom uzgoju, zaštiti i korištenju sa posebnim osvrtom na kesten u dolini Neretvice da bi široj populaciji sa znanstvenog, praktičnog, tehničkog i kulinarskog stajališta objasnili vrijednosti ove vrste i plodova posebno. Također svoj prilog o medu od kestena je dao dr. med. Miroslav Trkovnik.
Autor sa najvećim poglavljem u knjizi i nositelj koncepcije ukupnog sadržaja je redoviti profesor dr.sc. Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Zahvaljujući njemu njegove kolege iz Zagreba pristali su ustupiti znanstveni prilog pod naslovom „Vegetativno razmnožavanje pritomog kestena i maruna“ iako nikada nisu bili u dolini Neretvice.
Neizmjerno im se zahvaljujemo kako na trudu tako i na daru jer su pristali svoje tekstove ustupiti besplatno.
Oni su to učinili pišući ovu knjigu uz mnoštvo lijepih fotografija, obilazeći teren ukupne doline Neretvice. Uložili su veliki napor te im se zahvaljujemo u ime nakladnika i organizatora ukupngo posla.
Knjiga ima znanstveni i praktični značaj i čitatelj će moći upoznati prirodni resurs u kojem živi, njegove mogućnosti te proširiti svoja znanja obogaćena praktičnim savjetima. Ustvari, kesten je zasigurno prirodni brend ne samo doline Nertvice nego i Konjica i treba ga promovirati i davati mu javni i drugi značaj koji će vremenom vratiti svako ulaganje u financijskim efektima. Sve ostalo će čitatelji moći razumjeti iz poglavlja knjige.
Urednik: Ivan Anđelić
