Sudačka stolica

Bitan je arheološki artefakt poznat kao sudačka stolica nađen u selu Bukovica koju su u literaturi opisali arheolozi Ćiro Truhelka, Đuro Mazalić, A. Kućan i Pavao Anđelić. To je monolitna, pažljivo klesana stolica sa masivnim naslonom za leđa. Ovaj naslon ukrašen je sa frontalne strane predstavom drveta života, sa
lijeve bočne strane likom žene sa krunom na glavi, sa desne bočne strane – figurom muškarca koji drži u rukama mač. Trokutast završetak naslona ima na jednoj strani grb sa predstavom točka u čelenci, a na drugoj strani natpis: SIE GROB PAVLOVIĆA IVANA. Za natpis je Mazalić opravdano pretpostavio da
je naknadno urezan. Uz ovu stolicu se nalazi i jedna manja, također od kamena, u obliku odreska od stupa kružnog presjeka. Zna se da je takvih malih, „stolica“ bilo svega pet. Mazalić i Kućan su uvjerljivo dokazali da se radi o sudačkoj stolici, vezanoj za bosansku vladarsku kuću. Kao glavni oslonac im je bosanska
kraljevska kruna na ženskoj figuri i heraldički ljiljani na grbu. Mislimo da figuralne predstave i simbolika sa stolice dozvoljavaju i još neke detaljnije i važne zaključke. Prije svega, činjenica da od dvije ljudske figure na stolici samo ženska nosi kraljevsku krunu pokazuje da se radi o ženi – kraljici. Jedina žena
koja je kao samostalna kraljica vladala u Bosni bila je udovica Dabišina – Jelena Gruba (1395. – 1398.). Stoga bi lik na stolici po našem mišljenju, mogao predstavljati samo kraljicu Jelenu. Što se tiče muške figure, ona nema uobičajenih kraljevskih insignija, pa se ne može smatrati vladarom. Ipak, mač u
njegovim rukama je simbol vlasti, pa je sasvim vjerojatno da se radi o visokom funkcionaru koji je u ime vladara (kraljice) obavljao određene službene poslove.
S obzirom da se radi o sudačkoj stolici, vezanoj za „kraljev“ sto, može se zaključiti da se u ovom liku krije kraljevski sudac ili uopće neki dostojanstvenik koji u ime kralja vrši kralju pridržane sudske i druge poslove.
Ni Mazalić ni Kućan, niti bilo tko drugi nije pokušao ustanoviti prvobitno mjesto na kojem je ova stolica stajala. Zna se da je u samom selu zadnjih nekoliko decenija pomicana kako je ne bi odnijele i potkopale potočne bujice.
Autori neodređeno ukazuju na lokalitet „Kraljev sto“ na planini Bokševici
nabacujući, indirektno, mogućnost da je tu i prvobitna lokacija stolice. Valja
napomenuti da je ova stolica bila jako zapažena na izložbama Umjetnost na tlu
Jugoslavije u Parizu i u Sarajevu.

Related posts

Leave a Comment